Bosna i Hercegovina ponovo se našla na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), što predstavlja ozbiljno upozorenje međunarodne zajednice zbog nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Među ključnim razlozima za ovakav epilog navodi se neusvajanje dva važna zakonska rješenja – Nacrta zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza potvrdio je nakon sjednice Vijeća ministara BiH da za uvrštavanje ovih zakonskih prijedloga na dnevni red nije bilo saglasnosti zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske. Prema njegovim riječima, prigovori su se odnosili na odredbe koje predviđaju privremeno knjiženje oduzete imovine na institucije Bosne i Hercegovine do njenog konačnog raspolaganja.
Blokada je došla od ministara iz Republike Srpske, prvenstveno iz reda SNSD-a. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac javno je istupio protiv ovih rješenja, navodeći da Republika Srpska već ima uređenu oblast oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom i da nema potrebe za novim mehanizmima na nivou BiH.
Neusvajanje ovih zakona imalo je direktne posljedice po međunarodni položaj zemlje. FATF je 19. juna ove godine Bosnu i Hercegovinu stavio pod pojačani nadzor, odnosno na takozvanu sivu listu država sa strateškim nedostacima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pored toga, Bosna i Hercegovina godinama bilježi loše rezultate i prema Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International. Prema posljednjim podacima, BiH je među najlošije rangiranim evropskim državama, sa svega 34 od mogućih 100 bodova i nalazi se na 109. mjestu od 180 zemalja svijeta, što ukazuje na visok nivo percepcije korupcije i ozbiljne slabosti institucija.
Ekonomisti upozoravaju da status na sivoj listi može otežati međunarodne finansijske transakcije, povećati troškove poslovanja i dodatno obeshrabriti strane investitore. Istovremeno, neusvajanje antikorupcijskih zakona otvorilo je pitanje političke odgovornosti i spremnosti domaćih vlasti da provedu reforme koje od Bosne i Hercegovine zahtijevaju međunarodne institucije.
Za građane BiH, siva lista znači manje stranih ulaganja, sporiji privredni rast i manju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Takođe, međunarodne novčane transakcije mogu postati sporije i podložnije dodatnim provjerama, dok lošiji ugled države može dugoročno uticati na standard i ekonomske prilike građana.
Izvori: Reuters/FATF, izjave ministra pravde BiH Davora Bunoze nakon sjednice Vijeća ministara BiH, podaci Transparency International i javno dostupne informacije o radu Vijeća ministara BiH.