BRČKO- Brčko je i ove godine dostojanstveno obilježilo Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj istoriji i pravoslavnoj tradiciji. Nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice, hiljade vjernika učestvovalo je u svečanoj litiji koja je prošla ulicama grada, noseći ikone, crkvene barjake i zastave.
Posebnu pažnju prisutnih privukla je jedna trobojka na kojoj su, pored tradicionalnih srpskih boja, bili istaknuti i istorijski hrišćanski ljiljani sa grbom kralja Tvrtka I Kotromanića i dinastije Kotromanić.
Heraldički ljiljan (fleur-de-lis) vijekovima je korišten u evropskoj hrišćanskoj heraldici i povezuje se sa čistoćom, Bogorodicom.
Tvrtko I Kotromanić je krajem 14. vijeka vladao državom koja se prostirala preko dijelova današnje Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Nakon krunisanja 1377. godine nosio je titulu: „Kralj Srbljem, Bosni, Pomorju i Zapadnim stranama“, a kasnije je dodao i Hrvatsku i Dalmaciju nakon svojih osvajanja.
Tokom rata 1992–1995. isti motiv je preuzet na zastavu i grb tadašnje Republike Bosne i Hercegovine i koristila ga je Armija Bosne i Hercegovine, te ga danas bosanski muslimani doživljavaju dijelom nacionalnog identiteta Bošnjaka.
Simbol ljiljana kao motiv sa više značenja u hrišćanstvu ima i danas veliku ulogu.
Simbol Presvete Bogorodice (Djevice Marije) – bijeli ljiljan je od srednjeg vijeka jedan od glavnih simbola Marijine čistote i nevinosti. U ikonografiji Blagovijesti arhanđeo Gavrilo često Mariji donosi ljiljan.
Simbol Svetog Trojstva – tri latice fleur-de-lisa u hrišćanskoj simbolici često predstavljaju Oca, Sina i Svetoga Duha.
Široka upotreba u crkvama – motiv ljiljana nalazi se na vitražima, oltarima, freskama, pečatima biskupija i manastira širom Evrope još od srednjeg vijeka.
Katolička i pravoslavna ikonografija – ljiljan se koristi kao simbol čistoće, svetosti i vaskrsenja u hrišćanskoj umjetnosti, a ne samo kao heraldički znak.
Korišten je mnogo prije savremenih država na Balkanu – fleur-de-lis je bio rasprostranjen u evropskoj heraldici i hrišćanskoj umjetnosti vijekovima prije nego što su ga koristili srednjovjekovni vladari u Bosni ili bilo koja moderna država.
Litiju su predvodili sveštenstvo Eparhije zvorničko-tuzlanske i učesnici bitke na Košarama, a u njoj su učestvovali brojni građani, predstavnici javnog i političkog života, kao i gosti iz drugih krajeva Republike Srpske i Srbije. Krst je nosio odlikovani borac Darko Anđelković.
Tokom obraćanja istaknuto je da Vidovdan predstavlja simbol vjere, stradanja, slobode i jedinstva srpskog naroda, te da njegovo obilježavanje u Brčkom ima poseban značaj jer se ovaj praznik tradicionalno proslavlja kao krsna slava Srpske pravoslavne crkvene opštine u ovom gradu.
Ovogodišnja litija još jednom je pokazala veliki odziv vjernika i značaj koji Vidovdan ima u životu pravoslavnih Srba u Brčkom, dok je zastava sa ljiljanima na srpskoj trobojci ostala jedan od najupečatljivijih detalja ovogodišnjeg obilježavanja.