Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje vode političke bitke, rasprave o nadležnostima, budžetima i infrastrukturnim problemima, razvijene evropske zemlje sve više ulažu u nauku, istraživanje i tehnologije budućnosti. Razlika u razvojnim prioritetima najbolje se vidi kroz najnovije projekte koji oblikuju savremeni svijet.
CERN-ova fotografija sedmice prikazala je dio Alpha Magnetic Spectrometera (AMS), jednog od najsavremenijih detektora čestične fizike koji se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Ovaj sofisticirani instrument koristi jedinstveno okruženje svemira kako bi proučavao Univerzum i njegovo porijeklo, tragajući za odgovorima o tamnoj materiji, antimateriji i strukturi kosmičkih zraka. Riječ je o međunarodnom naučnom projektu u kojem učestvuju desetine institucija, a koji simbolizuje koliko daleko društva mogu stići kada znanje i istraživanje postanu strateški prioritet.
U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava sa političkim zastojima, sporim institucionalnim procesima i nedovoljnim ulaganjima u naučno-istraživački sektor. Dok razvijene države planiraju decenije unaprijed i ulažu u tehnologije koje mogu promijeniti razumijevanje svemira i života, domaći prostor često ostaje zarobljen u pitanjima koja bi u funkcionalnim sistemima odavno bila riješena – od infrastrukture i modernizacije obrazovanja do stvaranja ambijenta za zadržavanje mladih stručnjaka.
Švajcarska je kroz decenije gradila sistem zasnovan na stabilnosti, obrazovanju, inovacijama i povezivanju nauke sa industrijom. Upravo zato danas predstavlja jedno od ključnih evropskih središta za istraživanje i tehnološki razvoj. S druge strane, Bosna i Hercegovina, uprkos značajnom ljudskom potencijalu, još ne koristi dovoljno kapacitete mladih obrazovanih ljudi, od kojih mnogi svoju budućnost traže van granica zemlje.
Ipak, poređenje ove dvije države ne treba posmatrati samo kroz ekonomsku razliku, već prije svega kroz pitanje prioriteta. Dok jedni ulažu u laboratorije, istraživanja i projekte koji pokušavaju objasniti tamnu materiju i porijeklo svemira, drugi se još bore sa osnovnim izazovima funkcionisanja sistema.
Važno je naglasiti da projekti poput AMS-a ne istražuju “portale” niti pokušavaju dokazivati postojanje Boga u svemiru, kako se često senzacionalistički interpretira, već se bave ozbiljnim naučnim pitanjima iz oblasti fizike i kosmologije. Upravo u toj razlici između naučnog razvoja i društvenih prioriteta ogleda se i šira slika savremenog svijeta.
Pitanje koje ostaje otvoreno nije da li Bosna i Hercegovina može postati Švajcarska, već koliko brzo može početi graditi sistem u kojem će znanje, nauka i dugoročni razvoj biti važniji od svakodnevnih političkih sukoba, prvenstveno rješavajući pitanje puteva na zemlji dok ne dođe do puteva u svemir.