Danas se praznuju Sveti Ćirilo i Metodije, dvojica vizionara čije je djelo ostavilo neizbrisiv trag u istoriji slovenskih naroda, jezika i kulture. Njihovo ime veže se za početke opismenjavanja Slovena, širenje pismenosti i stvaranje temelja duhovnog i kulturnog identiteta brojnih naroda Evrope.
Braća iz Soluna, poznata kao „slovenski apostoli“, u 9. vijeku započela su misiju širenja hrišćanstva među Slovenima, ali njihova najveća zaostavština ostala je u jeziku i pismu. Smatra se da je Sveti Ćirilo stvorio glagoljicu – prvo slovensko pismo, dok su njihovi učenici kasnije razvili ćirilicu, koja je postala temelj pisma kod mnogih slovenskih naroda, uključujući i srpski narod.
Njihov rad nije bio samo vjerska misija, već kulturna revolucija. Prevodom bogoslužbenih knjiga na staroslovenski jezik omogućili su da se riječ Božija i znanje približe običnom narodu, čime su otvorili vrata obrazovanju, književnosti i jačanju nacionalnog identiteta kod Slovena.
Zbog toga se 24. maj u mnogim slovenskim zemljama obilježava kao Dan slovenske pismenosti i kulture – podsjetnik da je pismo mnogo više od slova: ono je čuvar istorije, vjere, tradicije i identiteta jednog naroda.
U vremenu digitalne komunikacije, praznik Ćirila i Metodija podsjeća koliko su jezik, knjiga i pismenost bili – i ostali – stubovi svakog društva. Njihovo nasljeđe i danas živi kroz ćirilicu, književnost i kulturnu baštinu koju dijele milioni ljudi širom slovenskog svijeta.