Sukob datira još od kampanje 2016. gdje je došlo do poznatog verbalnog neslaganja na temu migracije i izgradnje zida prema Meksiku. Tada je Papa izjavio da osoba koja gradi zidove “nije hrišćanin”, što je široko protumačeno kao kritika Trumpa.
Trump je na to odgovorio rekavši da je:
“sramotno da vjerski lider dovodi u pitanje nečiju vjeru”, te je sugerisao da bi Papa želio da postoji jača zaštita granica ako bi Vatican City bio ugrožen.
Politika oštrog pritiska prema Iranu i snažnog oslanjanja na Izrael ponovo otvara pitanje – da li Donald Trump u takvom kursu može računati na punu podršku zapadnih saveznika.
Ključni lom nastao je još nakon američkog izlaska iz Nuklearni sporazum s Iranom (JCPOA), kada su evropske sile odlučile da ostanu uz dogovor. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Italija nisu pratile Vašington u politici maksimalnog pritiska, već su insistirale na diplomatiji i očuvanju kanala komunikacije sa Teheranom. Time je otvoren vidljiv raskol unutar zapadnog bloka.
Dodatnu složenost unosi i pitanje Izraela. Trumpova otvorena i bezrezervna podrška Tel Avivu, uključujući poteze koji su odstupali od dugogodišnje međunarodne prakse, nije u potpunosti naišla na odobravanje evropskih partnera. Pariz i Rim naglašavaju potrebu balansiranog pristupa i rješenja kroz pregovore, dok London nastoji održati savez sa SAD-om, ali bez potpunog preuzimanja istih pozicija.
Unutar NATO, ove razlike dodatno dolaze do izražaja. Iako formalno jedinstvo nije dovedeno u pitanje, političke tenzije i različiti pristupi Bliskom istoku pokazuju da konsenzus više nije podrazumijevan.
Posebnu pažnju izaziva i potencijalni vrijednosni sukob sa Papa Franjo, koji kontinuirano poziva na smirivanje tenzija, dijalog i uzdržanost u međunarodnim krizama. Takvi stavovi stoje u oštrom kontrastu sa politikom konfrontacije prema Iranu i bezrezervne podrške jednoj strani, što dodatno naglašava jaz između političkog i moralnog pristupa globalnim konfliktima.
Zaključno, Trump ne ostaje bez saveznika, ali sve je očiglednije da njegova politika prema Iranu i Izraelu ne uživa jedinstvenu podršku Zapada. Umjesto čvrstog fronta, oblikuje se savez u kojem partneri sve češće biraju sopstveni kurs – što bi u slučaju daljih eskalacija moglo imati ozbiljne geopolitičke posljedice.